Veli Brgud
Nalazi se na graničnom području između Istre i Hrvatskog primorja i 15 je kilometara udaljen od Slovenije. Dio je Primorsko-goranske županije i Općine Matulji. Prostire se na površini od 2 359 m2, a prema posljednjem popisu stanovništva broji 481 stanovnika.
Selo se prvi put spominje 1400. godine u Statutu grada Kastva, a tijekom povijesti doživio je dvije velike tragedije. Prva je bila 1855. godine, kada je mještane zahvatila epidemija kolere, a druga 1859. kada je u požaru izgorilo 40 kućanstava.
Osim što je 2005. godine proglašen spomenikom kulture, odlikuje se i bogatom nematerijalnom kulturnom baštinom, koja se velikim dijelom još uvijek održava vitalnom. Višestoljetna zvončarska tradicija, autohtona sorta brgujski kapuz, starinski kanat i brgujski dijalekt tek su neke od temeljnih karakteristika ovog sela. Zahvaljujući Nikoli Arsenoviću, krojaču koji je slikao narodne nošnje, sačuvan je izgled brgujske narodne nošnje.
U prošlosti, Brgudu su se sklapali istokrvni brakovi, što je rezultiralo brgujskom nasljednom bolešću – glaukomom. Brgujci su poznati kao veliki rodoljubi te je još uvijek među njima vidljiva visoka razina društvenog jedinstva.