NAJSTARIJI ZAPISI

Veli Brgud se prvi put spominje u pisanim dokumentima u 15-om stoljeću.

Najstariji zapis je u  Zakonu Grada Kastva od Letta 1400:

Ošće tomu g(ospo)d(i)nu kapitanu ti kmeti toga sela ča se zove Bergud jesu oda vsake zemlje ondi ležeče na vsako leto dužni dati v Kastav vsaki jedan voz sena, a njim g(ospo)d(i)n kapitan ima dat jedan kolacion.

U notarskoj knjizi riječkog notara i kancelara Antuna de Renno de Mutine, Brgud ili osobe za koje je navedeno da su iz Brguda, spominju se čak 14 puta u raznim ispravama od 1443. do 1458. godine. Najvažnije od tih isprava jesu:

• Pacta iducisis Rosso et Petri de Superiori Mune (23.9.14459) – ugovor Vita i Petra Mihaela Kranjca iz Velih Muna, po kojem Petar duguje Viti vesla za galiju dugačka sedam i šest i pol kolraka po cijenu od 14 solida za veslo i vesla dugačka 6 i pet i pol koraka po cijeni od 12 solida za svako veslo, a koja vesla se nalaze u selu Brgud.
• Pro Mateo de Borgudo contra Vitum sarctorem (25.3.1446) – priznanje krojača Vite da duguje Mateju pokojnog Milava iz Brguda 4 dukata dobrog zlata i točne težine kojeg će platiti do blagdana svetog Mihovila u rujnu.
• Pro çupano Suetina et Luchesio (29.10.1446) – obećanje Tome veslara iz Bakra da će županu Svetini iz Brguda i Lukeziju iz Žejana isplatiti 91 dukat u zlatu i 31 solid malog novca, i to 45 dukata do slijedećih poklada a ostatak do blagdana svetog Jurja, pod prijetnjom kazne povećanja za četvrtinu i uz jamstvo svih svojih dobara u Rijeci i njenom kotaru

Sredinom 16-og i početkom 17-og stoljeća, u spisima vlade notranjske austrije zabilježena su dva interesantna spora o tome kome su dužni Brgujci izvršavati feudalnu daću, voziti po jedan voz sijena za svako seosko gospodarstvo:

• spor braće Barbo, Gotničkih gospodara i Pavela Zadrskog, riječkog kapetana, u kojem braća Barbo traže da Brgujci trebaju voziti sijeno njima u Gotnik koji su njihovi feudalni gospodari a ne riječkom kapetanu koji kao gospodar Kastva ima samo sudbenu vlast.
• spor između Kastva i riječkog kapetana, u kojem Kastavci traže da se sijeno treba voziti njima a ne riječkom kapetanu koji je to pravo prisvojio dok je bio kapetan Kastva.

Johann Waikhard Valvasor u svom djelu „U slavu vojvodine Kranjske“ iz 1689. godine, opisuje običaj da Kastavci tijekom tri prosna dana pred Uskrs hodočaste (s procesiom) na Trstat, u opatiju svetog Jakova (današnja Opatija) i u Brgud, u kojemu opat treba procesiji dati spud vina i svakoj osobi po hlebac kruha.