Brgujski kapuz

Kupus specifične ljubičaste boje i specifičnog jakog paprenog okusa ostao je do danas na glasu zbog svoje kvalitete. Njegova kvaliteta se posebno ističe kad se taj kupus jedne svjež na salatu, tanko narezan (nariban), začinjen s uljem, češnjakom, malo papra i soli. Jednako je dobar i kad se u njega stavi kuhanog graha ili kuhanog krumpira.

Način njegovog nekadašnjeg uzgoja bio je vrlo specifičan. Sjeme kupusa sijalo se je na udaljenim „kapuzišćima“ nekada na predjelu zvanom Jenčarije (visoko uz put za Žejane, više od jedan sat hoda od sela) a kasnije na isto tako povišenom predjelu Paredi na putu za Žejane (45 minuta hoda od sela). Uzgoj sjemena na 300-400 metara većoj nadmorskoj visini omogućavao je da se iz sjemena razviju samo snažne mladice koje su zbog osjetno hladnije klime bile zaštićene i od napada nametnika. Nakon presađivanja u dolce na dnu vrtača, te mladice su davale velike i čvrste glavice kupusa, koje su mogle vrlo dugo trajati (ako ih se koristilo svježe) odnosno vrlo kvalitetan kiseli kupus bilo da se radilo o naribanom kupusu ili cijelim glavicama.

Uz kapuzišča treba istknuti da je svaka obitelj imala vrlo malu površinu (3-4 m2), na koju su žene na leđima donosile gnoj, okopavale i sijale kupus. Sijanje mladica bilo je organizirano tako da je cijelo selo moralo isti isti dan posijalti kapuzišća i potom u isti dan uzeti iznikle mladice i presaditi ih u svoje dolce.

Nekada se proizvodilo na desetine tona kupusa, koji je bio izuzetno cijenjen i kojeg su Brgujci prodavali u široj okolici.

I danas je sačuvana pjesma „Prišal je Matuljan voz kapuza, Brgujskega, Brgujskega“.

Iz analize koju je 2018. godine proveo Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča na sortama kupusa proizvedenim u poznatim regionalnim središtima te kulture u Hrvatskoj (Varaždin, Ogulin, Žminj), proizlazi da je to kupus najbolje kvalitete, koji prednjači pred drugima u 11 od 14 analiziranih parametara. Analiza je završena sa tri zaključka: „Proizvod kakav ne postoji na tržištu“, „Ujednačiti proizvodnju i preradu“ i „ZAŠTITI“.

Upravo stoga je u Velom Brgudu, početkom 2019. godine ,osnovana Udruga proizvođača brgujskog kapuza „Brgujski kapuz“ s ciljem da obnovi proizvodnju tog kupusa i osigurati njegovu zaštitu regionalnog porijekla i izvornosti.